ŠTO O UREĐENJU OKOLIŠA KAŽU STRUČNJACI
Sve više hotela traži za uređenje okoliša stručnjake, ne samo kako bi krajolik što ljepše izgledao već i kako bi odabrali najprikladnije vrste bilja upravo za njihovo podneblje.
Naša je prva sugovornica glede uređenja okoliša objekata u turizmu gospođa Mila Ćorić, diplomirani inženjer agronomije, iz umaške tvrke Ures.
OKOLIŠ OBJEKTA NOSI “PRVI DOJAM”
Turizam info: Što je bitno kada se uređuje okoliš manjeg hotela ili apartmana, od čega krenuti?
Ćorić: Prvo načelo uređenja prostora jest funkcionalnost. Nastoji se odrediti za što će se koristiti vanjski prostor i tko će se njime služiti. Odgovori na ta pitanja traže planiranje različitih funkcionalnih i rekreativnih elemenata poput prilaza, parkirališta, terasa, bazena te njihov prostorni razmještaj. Isto se odnosi na hotele i restorane.
Drugo, ali nikako manje važno načelo jest reprezentativnost vanjskog prostora. Danas je sve jasnije da je okoliš turističkih objekata nositelj „prvog dojma“ te da bi kao takav morao ostaviti trajnu impresiju. Većina vlasnika turističkih objekata zna da je uređenje okoliša jednako važno kao i unutarnje uređenje.
Turizam info: Kako se koncipira okoliš, sa sezonskim biljkama ili zimzelenim, da to na neki način bude i lijepo i financijski isplativo?
Ćorić: Pri izradi plana sadnje prije svega se mora razmišljati o bilju koje će strukturirati prostor poput stablašica, visokoga grmlja te o bilju koje će naglasiti prostor poput palmi ili maslina. Poželjno je da te biljke već prilikom izvođenja budu starije i veće kako bi što prije dale željeni dojam. Sljedeći je korak odabir cvatućeg bilja, među njima i zimzelenih vrsta, koje će donijeti boju tijekom sva četiri godišnja doba. Preporuka je da se prilazni prostori te prostori gdje borave gosti (terase, parkovi) zasade sezonski cvatućim biljem.
Turizam info: Koliko bi takvi objekti godišnje trebali investirati u uređenje okoliša radi održavanja postojećih, sadnje novih biljaka, različitih nasipavanja i slično?
Ćorić: Izdvajanja za godišnja uređenja i održavanja okoliša ovise o mnogim čimbenicima poput veličine vanjskih površina, zahtjevima posađenog bilja za njegom i održavanjem, željenim preoblikovanjima i prenamjenama prostora. Dobrim prostornim planiranjem i optimalnim ulaganjem pri samom izvođenju osigurava se buduća ušteda troškova održavanja. Trend sadnje "low maintenance" bilja tj. onoga koje je jednostavno održavati, uvelike pomaže u uštedi.
S druge pak strane, izdvajanje u redovno održavanje i oplemenjivanje vanjskog prostora sezonski cvatućim biljem te uređenje interijera (recepcije, restorana, hola) sobnim biljem, mora postati jedan od prioriteta jer lijepo uređen okoliš poput dobro dizajnirane ambalaže – prodaje proizvod.
Turizam info: U čemu se najčešće griješi pri koncepciji okoliša i uređenju (neangažiranje stručnjaka, odabir krivih biljaka, loša koncepcija, loše kombinacije)?
Ćorić: U želji da uštede na uređenju okoliša određen broj investitora opredjeljuje se za princip "uradi sam" koji se s vremenom pokaže kao najmanje isplativ. Krivi odabir bilja koje kasnije treba uklanjati i mijenjati, prostor koji se s vremenom pokaže loše organiziran i nefunkcionalan, okoliš koji traži velika ulaganja u održavanje – sve su to problemi s kojima se susrećemo. Preporuka je svakako konzultirati stručne osobe pri planiranju i izvođenju radova te nakon toga zaposliti ljude koji će održavati zelene površine ili angažirati poduzeće koje pruža tu vrstu usluge kako bi se takvi problemi izbjegli.
SVE VIŠE POZORNOSTI POSVEĆUJE SE UREĐENJU OKOLIŠA
Gospodin Alek Kovačević iz riječke tvtke Nemo koja se bavi uređenjem okoliša i zelenih površina i naš drugi sugovrnik. Upitali smo ga kakvo je stanje u našim krajevima što se tiče konzultiranja stručnjaka pri uređenju okoliša, te zašto je dobro i koliko isplativo angažirati stručnjake za osmišljavanje izgleda vanjskog prostora.
Turizam info: Koliko se kod nas vodi računa o izgledu okoliša zgrada, hotela i restorana te traže li vlasnici objekata pomoć stručnjaka?
Kovačević: Krajobrazna arhitektura u nas je tek u povojima dok u Europi i svijetu već odavno predstavlja odraz kulture, stila i statusa. Nakon trenda gradnje luksuznih hotela te njihova obično skupog uređenja, i hrvatski vlasnici počeli su se više brinuti o zelenim površinama koje ih okružuju, a uljepšavanje terasa, balkona i vrtova sve češće prepuštaju profesionalcima. Često se događa da ljudi na raznim prospektima i slikama vide nešto što im se sviđa pa tada, ne razmišljajući je li podneblje pogodno za takve kreacije, urede svoj okoliš raznim egzotičnim biljkama, te kasnije samo imaju problema jer bilje koje su nasumce odabrali, uopće ne uspijeva. Također još vlada mišljenje da će, ako se sami prihvate posla, proći jeftinije, a na kraju ispadne najskuplje kada to rade sami. U mnogim se zemljama dobivaju razne potpore za uređenje okoliša jer je u konačnici i samoj lokalnoj zajednici izgled i uređenje zelenih površina itekakako važno. Moram istaknuti da su Rijeka i Istra daleko ispred drugih dijelova države što se tiče ulaganja u uređenje okoliša objekata.
Turizam info: Kako se obično dogovara izgled neke terase, vrta ili balkona, tj. koliko se poštuje Vaše mišljenje?
Kovačević: Najvažnije je utvrditi s klijentom za koju će se namjenu koristiti površina, za koji oblik razonode pa tek tada možemo krenuti s idejama. Zamisli koje ljudi već imaju od velike su mi pomoći jer od toga krećemo, a ja tada procjenjujem koje biljke odgovaraju i mogu uspijevati. Moje je osnovno geslo poštivanje želje klijenta, naravno, uz sugestije što od toga može, a što nikako ne bi išlo. Nastojim upozoriti na prednosti biljaka koje pripadaju podneblju, koje su karakteristične. Tako u našem kraju najviše radim s mediteranskim biljakama i mogu vam reći da je zadovoljstvo na kraju uvijek prisutno. Također se trudim savjetovati da se sade manje količine biljaka, a da se više pazi na koncepciju jer u nas još uvijek nekako vlada mišljenje "što više, to bolje".
Turizam info: Koliko je skupo angažirati stručnjaka, odnosno isplati li se to?
Kovačević: Naravno da se isplati. U konačnici ćete uvijek proći povoljnije ako angažirate stručnjaka, jer ćete nakon uređenja morati tek održavati površine, a i nećete se dovesti u situaciju da sadite biljke koje vam neće uspijevati. Trebalo bi uvijek imati oko osamdesetak posto trajnog bilja, i tada održavanje i daljnje uređenje neće iziskivati mnogo dodatnih troškova. Svaki je moj prvi savjet besplatan, a daljnje cijene se kreću otprilike oko 150 do 200 kuna po četvornome metru, ovisno o radovima koje dogovaramo. To može biti projektiranje, uređenje i održavanje okoliša i zelenih površina, postavljanje sustava za navodnjavanje, izrada i održavanje potoka i fontana, te postavljanje i uređenje terasa. Svakome tko odluči urediti zelene površine, savjetovao bih da angažira stručnjaka jer ulaganje u okoliš podiže vrijednost svakog objekta.
PREPORUKA - KOJE JE BILJKE NAJBOLJE KORISTITI
Kako bi i manji objekti što bolje uredili svoje objekte za predstojeću sezonu, potražili smo savjet gđe Mile Ćorić iz tvrtke Ures o tome koje je biljke najbolje koristiti u pojedinim godišnjim dobima.
CVATUĆE BILJKE
Za sunčane pozicije najbolje je odabrati mediteranske vrste poput oleandra (lat. Nerium oleander), lavande (lat. Lavandula angustifolia) grevileju (lat. Grevillea sp.), hibiskusa (lat. Hibiscus syriacus), abelije (lat. Abelia sp.) zbog raskošne ljetne cvatnje te malih zahtjeva za održavanjem.
Za sjenovite terene kombiniramo svima dobro poznate cvatuće grmove poput hortenzije (lat. Hydrangea sp.), rododendrone i azaleje (lat. Rhododendron sp.) s biljkama zanimljivog lista poput pjegavog javora (lat. Aucuba japonica) ili trajnicama kao što je funkija (lat. Hosta sp.)
|
STABLAŠICE
Od stablašica izdvojila bih za Primorje svilenu mimozu (lat. Albizia julibrissin) koja, uz to što ljeti prekrasno cvate, oblikuje i prostranu krošnju te je idealna za stvaranje sjene na terasama i parkiralištima.
Stablašice koje ljeti bogato cvatu poput lagerstremije (lat. Lagerstroemia indica) ili poinciane (lat. Delonix regia) nezaobilazne su parkovne biljne mediteranske vrste.
Od četinjača neizostavna je pinija (lat. Pinus pinea), te obični čempres (lat. Cupressus sempervirens). Sve je popularnija vrtna vrsta i maslina (lat. Olea europea). |
GRMLJE
Grmlje je dobro koristiti za primjerice ogradu, stvaranje privatnosti i sl.
Popularne visoke živice u Sredozemlju jesu lovor višnja (lat. Prunus lauroceras), arizonski čempres (lat. Cupressus arizonica) te lovor (lat. Laurus nobilis). Danas su moderne živice od fotinije (lat. Photinia robusta), zimzelene vrste prekrasnih crvenih listova, te lejlandskog čempresa (lat. Cupressocyparis leylandii) koji relativno brzo raste.
Lijepo izgledaju i žive ograde od cvatućih vrsta poput oleandra, abelije, udikovine (lat. Viburnum tinus), ali je kod njih održavanje možda malo zahtjevnije. |
SEZONSKE BILJKE
U trendu su jednostavne kombinacije sezonskog bilja (do dvije boje na gredici) poput zimskih i proljetnih vrsta maćuhica, jaglaca, lukovica kao što su tulipani, ljetnih vrsta – begonije, kadifice sa strukturnim biljem poput ukrasnih trava (Festuca sp.) puzajućeg ružmarina (Rosmarinus prostratus). Ljetnice za sunčane položaje su begonije (lat. Begonia semperflorens), kadifice (lat. Tagetes x erecta) te manje znane vrste poput dalije (lat. Dahlia x hortensis), gazanija (lat.Gazania x rigens), lantana (lat. Lantana camara). Za sjenovite pozicije preporučamo hibride poznatih vrsta poput vodenice (lat. Impatiens x Neu-guinea) ili begonije (lat. Begonia x tuberhybrida). |
|
Ispiši
|
Sva prava pridržana. Više
|
|
|
Uvodnik
|
Novosti iz turizma
|
Novosti iz hotelijerstva
|
Novosti iz ugostiteljstva
|
Aktualnosti
|
Popratili smo
|
Sport & turizam
|
Hortikulturalno uređenje
|
Nacionalni parkovi
|
Suveniri
|
Intervju
|
Korisna literatura
|
Test vozila za turizam & ugostiteljstvo
|
|