Noćni život i zabava
ŠTO NAJBOLJI KLUBOVI RADE DRUKČIJE
Kako od kluba kreirati prepoznatljivi brend koji će pohoditi izbirljiva mlada klijentela iz različitih dijelova svijeta? Nekolicina je hrvatskih klubova osmišljenim pristupom koji polazi prije svega od marketinga uspjela stati uz bok razvikanim klubovima Ibize ili Grčke. Po čemu su posebni?
Pripremio: Marin Zebić
Sunce, more, glazba iz starih zvučnika lokalnog kafića i pokoji koktel lokalnog konobara, recept je na kojemu se godinama bazirala klupska ponuda na jadranskoj obali.
Zaboravite Baleare, Hrvatska je nova Ibiza, poručuje svibanjsko izdanje britanskih novina London Paper u osvrtu na niz ekskluzivnih klubova otvorenih od Poreča do Hvara, koji gostovanjima svjetski poznatih DJ-a, diskretnim tretmanom za VIP-goste ili ponudom stotina vrsta različitih koktela usluženih od vrhunski školovanih barmena, privlače mlade i imućne goste što su prije zaobilazili Hrvatsku i za krajnje odredište birali “živahnije” Španjolsku ili Grčku. Kako od kluba kreirati prepoznatljivi brend koji će pohoditi izbirljiva mlada klijentela iz različitih dijelova svijeta, upitali smo voditelje najrazvikanijih jadranskih okupljališta za turiste željne ludog provoda do zore.
CARPE DIEM I REPUTATION MANAGEMENT
Hvarski Carpe Diem ove godine slavi desetu obljetnicu, magnetski privlači medijski poznate osobe kao goste i one na čijim se jahtama samo pomoćno osoblje broji u desecima, a zašto je tako, postaje jasno već nakon uvodnog razgovora sa suvlasnicom kluba Tiom Svirčević.
- Iako sam podrijetlom Hrvatica, rođena sam i cijeli život provela u Njemačkoj. Prije desetak godina prepoznala sam da je u Hrvatskoj, iako je prekrasna destinacija, marketing postavljen vrlo kruto i da ne postoji nešto što se u svijetu naziva reputation menagment, pomno isplanirani rad na ugledu. Carpe Diem sam pokrenula s bratom kao prvi koktel-bar američkog tipa u Hrvatskoj, što je u startu uključivalo oko 600 koktela koje su barmeni spravljali po svjetskim receptima, široku listu starih rumova i viskija, vatrostalni bar za show s vatrom... Za međunarodni rejting iznimno je važna bila i lokacija: izabrali smo staru palaču obitelji Kasandrić na hvarskoj rivi, čime smo postali zanimljivi velikim brodovima i njihovim gostima, govori Svirčević o fenomenu Carpe Diema. Na prepoznatljivosti kluba radilo se od prvog dana, kad je kreiran logo s motivima sunca, krakova hobotnice i hvarskih prozora, što opet nije bio slučajni odabir. Lokalni motivi sugeriraju unikatni status kluba i otoka Hvara, a u širokom se luku izbjegavaju konfekcijska rješenja kojima bi klub sličio stotinama drugih na Mediteranu. No, ni sjajni poslovni rezultati, ni internacionalna reputacija bara, nisu postali razlog za uživanje u staroj slavi.
- Pratili smo dulje vrijeme što gostima nedostaje na Hvaru i prošle se godine proširili na Paklene otoke gdje je otvoren Carpe Diem Beach Club. Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetno ugostiteljstvo na plažama, pa smo u sklopu kluba pokrenuli školu ronjenja, odbojku na plaži, vanjski bazen s morskom vodom i centralni dio s restoranom. Radi se o Supper Clubu, restoranu posebne kategorije gdje gosti leže i jedu, a na meniju je mediteranska hrana s karakteristikama svjetskih kuhinja, npr. piletina u sezamu ili biftek isključivo s mirodijama Hvara. Može se reći da za oba naša kluba uopće nema recesije, tvrdi suvoditeljica najpoznatijega hvarskog kluba. Potencira se sve što nudi hvarska priroda, koriste se isključivo prirodnim materijalima, do te mjere da je čak i na stazicama od bambusovih šipkica koje vode do plaže izbjegnuto zabijanje čavala. Od postojećih borova izrezane su suhe grane, spojene običnim jedrima i stvoren hlad, što je prizor kakav se ne može naći na destinacijama masovnog turizma Španjolske i Italije. Umjetni i strani materijali, objašnjava Svirčević, strogo se izbjegavaju, jer Carpe Deim ne konkurira konfekciji turske plaže ili resortu u Dubaiju.
BYBLOS - ULAGANJA U ZVUK I SVJETLO POLA MILIJUNA EURA
Nekoliko stotina kilometara sjevernije, u predivnom krajoliku istarskog poluotoka, porečka diskoteka Byblos uspjela je uzburkati klupsku mediteransku scenu i upisati se na kartu nezaobilaznih hrvatskih destinacija, iako je otvorena prije dvije godine. Već prvo ljeto privukla je pedesetak tisuća posjetitelja, no prije otvaranja vrata gostima trebalo je poraditi na dizajnu i identitetu kluba. Angažiran je jedan od vodećih talijanskih dizajnera Marco Luchhi koji je crno - bijele boje ukomponirao u mozaične barove i dodao velike lustere od muranskog stakla. No, put do poželjnog i ekskluzivnog odredišta koja može primiti oko četiri i pol tisuće gostiju, za Byblos bi trajao mnogo dulje da menadžment diskoteke nije osmislio inozemnu medijsku strategiju. Nakon što su uspjeli Byblos uvrstiti u jednu od najgledanijih televizijskih emisija u Francuskoj koja predstavlja najbolje diskoteke svijeta, medijski poznate osobe i noćni život Miamija, Saint Tropeza ili Cannesa, osvojili su prošle godine u Opatiji prestižnu nagradu Zlatna penkala za najbolju promociju hrvatskog turizma i obale. Već tada su se profilirali kao mjesto urbane kulture koje dovodi najveće zvijezde elektronske glazbe. Kad planetarno poznati DJ David Morales izjavi “ovo je najbolja i najprofesionalnija diskoteka na svijetu”, inozemnim ljubiteljima elektronike vjerojatno je odaslana osobito primamljiva poruka, u rangu izbora časopisa DJ MAG koji je od sto najboljih svjetskih diskoteka Byblos ove godine smjestio na visoko 71. mjesto. Mladoj, zaposlenoj i dobro situiranoj publici iz Slovenije, Italije ili Njemačke, koja ne žali novac potrošen na dobrom partyju, internet je nerijetko prvo mjesto gdje ocjenjuju kvalitetu kluba. Zbog toga i u Byblosu iznimnu pozornost pridaju vizualnom identitetu službenih internetskih stranica. Ove su godine dobitnici nagrade za najbolju internetsku stranicu u Hrvatskoj na području muzike i zabave. Voditelj odnosa s javnošću Karlo Krpeta napominje da se važan dio strategije kluba temelji i na razrađenoj usluzi VIP-gostima.
- Imamo ekskluzivne prostore za posebno važne goste, predviđeni su za 5-6 ljudi kojima nudimo niz pogodnosti. Čeka ih posebno čuvano parkiralište, ne moraju čekati u redu i u klub dolaze kroz posebni ulaz. To je klijentela koja naručuje šampanjce od 9000 kuna i za to imaju posebno obučeno osoblje koje im je u svakom trenutku na usluzi. Smješteni su u posebno ograđenom i diskretnom prostoru, objašnjava Krpeta.
U Byblosu navode da su pogodili s profiliranjem u klub vrsne elektronske glazbe, jer publika koju privlače, između 20 i 35 godina, za vrijeme nastupa inozemnih DJ-a ne kalkulira koliko će novca potrošiti ako im ambijent odgovara. Da vrhunski glazbeni doživljaj ne dolazi preko noći, pokazuju i ulaganja u ozvučenje i svjetlosne efekte.
- O uspjehu Byblosa nikad ne bismo govorili na ovaj način da nismo u svjetlo i zvuk uložili oko pola milijuna eura, zaključuje Krpeta.
MONVI - MARKETING PREKO INTERNETSKIH MREŽA
Na mapi klubova koje vikendom posjećuje između pet i šest tisuća domaćih i stranih gostiju godinama je upisan i Monvi, dio širega turističkog kompleksa u Poreču. Iako je otvoren daleke 1983. godine, novi su ga vlasnici preuzeli 2003. i temeljito renovirali. Najveći mu je poticaj bila organizacija MTV Valkana Beacha, festivalskog maratona u suradnji s kultnom glazbenom televizijom. Menadžer centra Boris Bjelica priznaje da je recesija ove godine dohvatila i Monvi pa je preko tjedna nešto lošiji posjet. Poslužio ih nije ni kišni početak srpnja, no i dalje je Monvi vikendom pun gostiju i diše punim plućima. U ponudi, jasno kaže, nema specijalnih aranžmana za bogate VIP-goste, a i jedna loža namijenjena njima ne koristi se često. Uz reklamu u specijaliziranim inozemnim časopisima posvećenima ljetnoj glazbenoj sceni, voditelji kluba se sve više okreću jeftinom, ali vrlo utjecajnom marketingu preko internetskih društvenih mreža facebook i myspace. Osim toga, za velike događaje dogovaraju sponzorstva s poznatim markama piva i energetskih pića, što im jeftinijima čini i skupe minute televizijskih reklama.
- Važno je svake godine osvježavati prostor, unositi nove detalje, jer gosti koji se vraćaju Monviju vole vidjeti da je nešto drukčije u odnosu prema prošloj godini. Dolaze nam uglavnom domaći gosti, koji su, iako mnogi ne vjeruju, bolji i zahvalniji potrošači od stranaca, najčešće Slovenaca i Talijana, kaže menadžer Bjelica, koji povremeno sjeda i za glazbeni pult te postaje DJ Bebeto.
HACIENDA VODICE - DOMAĆICA ALEKSANDRA GRDIĆ
Hacienda u Vodicama pokraj Šibenika također je klub kojemu je recesija pokucala na vrata, usprkos razglašenom ljetnom programu, atraktivnim djevojkama koje ga svake godine posjećuju i statusu jedne od najdugovječnijih diskoteka na Jadranu. Sezonu su otvorili 19. lipnja, a zbog prognoza o podbačaju turističke sezone, u startu su snizili ulaznice i cijene pića za dvadesetak posto. Hacienda prima oko 2000 ljudi, u interijeru rastu palme i borovi, što je posebno fascinantno posjetiteljima s europskog sjevera i Dalekog istoka. Oni nakon povratka kući usmenom predajom prijateljima i znancima koji planiraju putovati u Hrvatsku preporučuju da obvezatno svrate i u vodičku diskoteku. U Hacinedi su sjajan PR potez napravili angažmanom manekenke Aleksandre Grdić koja je posljednje dvije godine “domaćica kluba”. Kako u javnosti slovi kao nepopravljiva “partijanerica” koja je uvijek na mjestima gdje je luda zabava, a redovito je prate i televizijske kamere, u Haciendi su procijenili da poslovnom suradnjom s neumornom manekenkom dobivaju više nego ulaganjem u konvencionalnu reklamu. Prije nje domaćica kluba bila je bivša Miss Hrvatske Ivana Ergić, a vezivanje klubova uz poznata medijska lica sve se više pokazuje kao učinkoviti marketinški potez. VIP-stolovi rezerviraju se putem atraktivne internetske stranice, a gostima koji ne pitaju za cijenu nudi se poseban komfor, diskrecija u druženju i najskuplji svjetski pjenušci.
GARDEN U ZADRU - OGRANIČAVANJE MASOVNOSTI
Kvalitetno, intimno, obiteljski i opuštajuće – geslo je što ga četvrtu godinu zaredom šalje voditelj zadarskog bara Garden. Riječ je o britanskom glazbenom producentu Nicku Colganu koji je nakon slučajnog posjeta ovome dalmatinskom gradu i potpune fascinacije prirodom, ljudima i arhitekturom, odlučio preseliti u Hrvatsku i pokrenuti klupski biznis. Rezultat nakon pet godina rada bara u najmanju je ruku fascinantan. Colgan je u sklopu Gardena 2006. godine pokrenuo i The Garden Festival u obližnjim pitoresknim Petrčanima. Bježeći od masovnosti i uz poruku “ovdje svojega prijatelja možete naći za manje od deset minuta”, Colgan je broj gostiju festivala ograničio na 2500, uglavnom mladih Britanaca koji sve rezervacije - od zrakoplovne karte, smještaja i ulaznica za festival - mogu realizirati s nekoliko pokreta računalnim mišem. Brižno osmišljeni koncept posvećenosti svakom gostu, najnovija klupska glazba i renomirani DJ-i, donijeli su Garden Festivalu niz oduševljenih recenzija u engleskom tisku. Renomirani The Times uvrštava festival među 20 najboljih u Europi, no dade se zaključiti kako se tu nikada ne bi našao da menadžment nije imao jasnu viziju o ograničenom broju ljudi i što intimnijem okružju. Za dobre poslovne rezultate zaslužna je i odluka o festivalskom novcu. Sve se valute kod ulaza na brodsku zabavu razmjenjuju za tzv. Garden novčanice, čime i osoblje nema previše manevra za neovlašteno uzimanje dijela zarade.
Prema općoj slici jadranske klupske ponude, ekonomska kriza i manjak gostiju ne pogađa samo one klubove koji se nisu prepustili masovnosti, nego su precizno razradili koji profil gostiju žele privući. Kad se stranoj klijenteli Hrvatska uspije predstaviti kao unikatno mediteransko odredište ili “raj na zemlji”, kad im u hvarskom klubu na plaži uz meso serviraju lavandu, a kao hladovinu borove grane spletene u jedro, imućni se gosti, zasićeni konfekcijske Ibize, autentičnim odredištima vraćaju i dogodine.
|