Kako do povoljnijih kredita?!

Novac često košta previše. Doslovno značenje tog poznatog citata američkog filozofa i pjesnika Ralpha Waldo Emersona na svojoj koži, na žalost, u recesiji su osjetili mnogobrojni poduzetnici, suočivši se s visokim kamatnim stopama na kredite.
Čak i po takvim nepovoljnim uvjetima i s odličnim poslovnim planom danas nije nimalo jednostavno doći do kredita jer su banke, uglavnom u stranom vlasništvu, na prve naznake krize postrožile uvjete kreditiranja. Da stvari ipak ne budu tako crne i da mali poduzetnici koji se iz dana u dan mukotrpno bore za poslove mogu pronaći financijski oslonac, pobrinula se domaća institucija koja već gotovo 20 godina sustavno prati i potpomaže razvoj hrvatskoga gospodarstva – Hrvatska banka za obnovu i razvoj.

BANKA ZA POMOĆ GOSPODARSTVU
Hrvatska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1992. godine kao posebna državna banka u vlasništvu Republike Hrvatske sa svrhom financiranja obnove ratom razrušenoga gospodarstva, domova i infrastrukture. Kasnije se HBOR-ova aktivnost postupno prilagođavala potrebama gospodarstva, pa tako danas ima ulogu razvojne i izvozne banke.
Strateški su ciljevi HBOR-a razvoj hrvatskoga gospodarstva te regionalno usmjeravanje sredstava radi uravnoteženja razvitka svih područja Republike Hrvatske. HBOR svoju kreditnu i garancijsku aktivnost obavlja izravno ili putem poslovnih banaka, no važno je istaknuti da mi ne predstavljamo konkurenciju poslovnim bankama već u najvećoj mjeri nadopunjujemo njihovu ponudu koja se očituje dužim rokovima financiranja i povoljnim kamatnim stopama – kazao je Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a.
Za razliku od poslovnih banaka, HBOR u pravilu ne drži depozite, ne kupuje i ne prodaje vrijednosne papire i ne kreditira građane već samo poduzetnike budući da je ta banka usmjerena isključivo prema razvoju gospodarstva. Od poslovnih banaka najviše se razlikuje po tome što nije profitno orijentirana. U tome leži i objašnjenje zašto ta institucija može ponuditi najpovoljnije kamatne stope na tržištu, koje ovisno o programu, iznose samo od dva do šest posto. Jedan od razloga zašto HBOR može ponuditi tako dobre uvjete jest i to što sredstva za obavljanje svojih aktivnosti pribavlja od europskih razvojnih banaka.

Upravo je suradnja s posebnim financijskim ustanovama u vrijeme izbijanja svjetske financijske krize omogućila HBOR-u pribavljanje povoljnih sredstava te zadržavanje kamata na istoj razini prije pojave krize. Poslove kreditiranja provodimo, izravno ili putem poslovnih banka s kojima smo dogovorili suradnju po određenim programima – objasnio je Kovačev te naglasio da su uvjeti kredita za krajnje korisnike jednaki bilo da se radi o odobrenju putem poslovne banke ili izravno od HBOR-a.
Dakle, HBOR-ov kredit može se zatražiti izravno putem te banke ili bilo koje poslovne banke koja ima suradnju s HBOR-om, a neovisno o tome, kamatne su stope i uvjeti kreditiranja za korisnike jednaki. Opcija dizanja kredita preko poslovnih banaka, mnogim je poduzetnicima jednostavnija, budući da HBOR-ovi područni uredi u Splitu, Puli, Gospiću, Rijeci i Osijeku ne funkcioniraju kao poslovnice banaka već su samo informativnoga karaktera, a kredit od HBOR-a može se dobiti samo u Zagrebu.
Iako HBOR u najvećoj mjeri podupire izvoz, pa je tako prošle godine više od polovice svih kredita, točnije oko 3,6 milijardi kuna odobrio izvoznicima, ta institucija različitim programima nastoji potaknuti i druge poduzetnike i pomoći im u prevladavanju posljedica svjetske ekonomske krize. Kredite od HBOR-a mogu zatražiti svi poduzetnici, bez obzira koliko mali ili veliki bili, i bez obzira jesu li registrirani kao obrt, zadruga ili trgovačko društvo, pa čak i početnici i pronalazači, koje poslovne banke inače smatraju previše rizičnima.

KREDITI ZA TURIZAM
Gotovo od samog početka svog djelovanja HBOR sustavno podupire i turistički sektor. Krediti su u tim počecima odobravani za obnovu u ratu uništenih hotela, a s vremenom se kreditni program HBOR-a usmjerio prema ulaganjima u nove turističke kapacitete i općenito proširenje turističke ponude. Do sada je turističkom sektoru HBOR odobrio ukupno 9,1 milijardu kuna kredita, što predstavlja više od 15 posto ukupne kreditne aktivnosti te banke.
Prvi zasebni program kreditiranja za potrebe turističkog sektora HBOR je odobrio 1996. godine, a nakon toga uslijedili su novi programi koji su bili uglavnom vezani za potrebe ulaganja u svaku pojedinu turističku sezonu. Nešto kasnije, uvode se i dugoročno krediti za investicijske projekte te kratkoročni za obrtna sredstva.

Jedan od najuspješnijih programa kreditiranja bio je svakako program ‘Poticaj za uspjeh’, kojeg je HBOR provodio u suradnji s Ministarstvom turizma do kraja veljače 2009. godine. Taj je program krenuo 2002. godine kao poticajna mjera Vlade u kreditiranju malog obiteljskog poduzetništva u turizmu, a zahvaljujući njemu sagrađen je velik dio današnjih turističkih kapaciteta. ‘Poticaj za uspjeh’ imao je vrlo povoljne uvjete kreditiranja, a mogao se koristiti za ulaganja u manje objekte za smještaj te za refinanciranje postojećih kredita za ulaganja u hotele i pansione. U sklopu tog programa bila je i kreditna linija pod nazivom ‘Pod stoljetnim krovovima’ namijenjena obnovi starih kuća sagrađenih u skladu s izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom. Koliko je Poticaj za uspjeh pomogao u povećanju turističkih kapaciteta zemlje, najbolje svjedoči podatak da su putem njega odobrena 164 kredita u iznosu od 770 milijuna kuna.

Danas HBOR u svojoj ponudi ima tri programa namijenjena isključivo turističkom sektoru, s tim da poduzetnici iz turizma mogu koristiti i neke druge, od ukupno 27 programa te banke. Isključivo za turizam namijenjeni su programi Turizam, Razvitak turizma na selu i Priprema sezone. Prva dva kredita dodjeljuju se za investicije u turizam te je zbog toga riječ o dugoročnim kreditima, dok je program ‘Priprema sezone’ kratkoročni i ima za cilj olakšati poduzetnicima period prije početka turističke sezone.
Namjena dugoročnih kredita, koji se odobravaju na maksimalno 15 godina, posve je drugačija. Oni se mogu iskoristiti za proširenje ili adaptaciju smještajnih objekata, povećanje njihove kvalitete ili broja zvjezdica, ali isto tako i za uređenje kampova i dodatnih sadržaja unutar njih, pa čak i za uređenje pješačkih i biciklističkih staza na seoskom turističkom gospodarstvu ili za nabavu motora za brodove kojima se organiziraju turistički izleti.
HBOR-u su prihvatljivi projekti koji imaju za cilj zapošljavanje što većeg broja djelatnika i koji pridonose povećanju kategorizacije turističkih objekata i proširenju usluge – objasnila je Ivanka Maričković Putrić, direktorica Sektora kreditiranja u HBOR-u.

Tekst o kreditiranju turizma putem HBOR-a možete u cijelosti pročitati u tiskanom čaosopisu Turizam info br 47 za listopad/studeni.