Posao turističkih vodiča zanimljiv je mnogima. Oni koji se time žele baviti moraju biti svjesni da taj posao traži cijeloživotno obrazovanje. Treba poznavati povijest, zemljopis, politiku, arheologiju. U razgovoru s nekim od najuglednijih turističkih vodiča doznajemo kakvo je obrazovanje bilo nekada, kakvo je danas te kako se može postati turistički vodič.

Pripremila: Tanja Škopac

Iako se posao turističkog vodiča na prvi pogled čini kao posao iz bajke, on je ujedno i vrlo odgovoran. Turistički su vodiči pravi mali ambasadori, a turisti će o nama i našoj zemlji steći dobar dojam ako je i turistički vodič kvalitetan.
O edukaciji koja se nudi svima onima koji se žele baviti ovim zanimljivim, ali zahtjevnim poslom, o samom turističkom vođenju, o problemima s kojima se susreću hrvatski turistički vodiči, te novostima koje ih očekuju, razgovarali smo s predstavnicima struke iz različitih krajeva Hrvatske. 
  
OBRAZOVANJE ZA VODIČA JE  DOŽIVOTNO

Naša je prva sugovornica Zinka Hadžić, dugogodišnja predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a dužnost voditeljice Grupacije za interpretaciju baštine pri Zajednici kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore (ZKT HGK) obnaša od 2005., odnosno od osnutka Grupacije.
Gđa Hadžić ovim se poslom počela baviti u studentskim danima. Turističko vođenje bilo joj je vrlo zanimljivo, a ujedno je to bio i dobar izvor prihoda. Edukacija za turističke vodiče danas podrazumijeva pohađanje seminara pri visokoškolskoj ustanovi, čemu mogu pristupiti svi koji su završili sa srednjoškolskim obrazovanjem. Ako kandidat nema dokaza o znanju stranog jezika na kojem želi voditi (može ih biti više), upisu na seminar prethodi provjera znanja tog jezika. Nakon odslušanih predavanja povezanih s turizmom, te prirodnom i kulturnom baštinom Hrvatske, slijedi polaganje ispita pred stručnom komisijom. No tu izobrazba ne završava. Tko se odluči baviti time, mora biti spreman na usavršavanje do kraja radnoga vijeka.

- Trajna edukacija se podrazumijeva pa udruge organiziraju do-obrazovanje za svoje članove, a i Grupacija za interpretaciju baštine unutar koje djeluje Zajednica turističkih vodiča Hrvatske u Zajednici kulturnog turizma HGK organizira edukativne radionice na kojima je moguće sudjelovati. Naša se sugovornica osvrnula i na najnoviji prijedlog unaprjeđenja edukacije za turističke vodiče. Upravo je struka, naime, predložila da se za buduće vodiče uvede nešto složeniji obrazovni proces, što uživa potporu krovne organizacije udruga turističkih vodiča Hrvatske.
- Interpretacija kulture i baštine od vitalnog je interesa za zaštitu identiteta destinacije, te je svako poboljšanje edukacije dobro došlo, čak i kada se očekuje dulji tečaj jer je to usklađeno i s normama koje propisuje Europska unija. Pozdravili bismo mogućnost da to postane barem dodiplomsko dvogodišnje obrazovanje, naglasila je gđa Hadžić.

Isti prijedlog složenije edukacije za turističke vodiče podupiru i u pulskom Društvu turističkih vodiča, koje okuplja oko 40 vodiča iz Pule i južne Istre,  a na čijem je čelu od nedavno Vito Paoletić. Stručni ispit za turističkoga vodiča za Istarsku županiju položio je 2003. godine, da bi već u sljedeće dvije godine cijelu sezonu radio poslove vodiča, koje savršeno kombinira sa svojim radnim mjestom profesora engleskoga i njemačkoga jezika u jednoj pulskoj školi.
- Vjerujem da će se edukacija za turističke vodiče pretvoriti u sveučilišni studij. Mislim da su studenti kulture i turizma pri Sveučilištu u Puli na dobrom putu da steknu licenciju turističkih vodiča za Istarsku županiju, rekao nam je Paoletić, govoreći o seminaru za turističke vodiče koji se za dobivanje licencije za turističko vođenje na području Istarske županije polaže pri Odjelu za ekonomiju i turizam pri pulskom Sveučilištu. Upisi se raspisuju dvaput godišnje, na jesen i u proljeće.

SADAŠNJA EDUKACIJA PREVIŠE JEDNOSTAVNA

Od predsjednice Udruge turističkih vodiča Šibenika Meri Pašare Mitić doznali smo kako su se licencije turističkih vodiča nekada dodjeljivale samo rijetkima. Poslove vodiča obavlja od 1988. godine, nakon povratka iz Njemačke. Naša se sugovornica prisjeća kako su se u to vrijeme organizirala predavanja na kojima se buduće vodiče poučavalo o bitnim stvarima što ih je svaki vodič trebao znati.
 - Nismo dobili potvrde o položenom ispitu jer to nije bilo ni predviđeno, nego je to bila više kao edukacija. Kako se pokazala potreba za školovanim vodičima, tadašnja je turistička zajednica nas nekoliko upisala na zadarski Filozofski fakultet. Bilo je upisano 50 polaznika iz Dubrovnika i Rijeke. Ispit je položilo nas 14-ero, što govori o tome da ga nije bilo baš lako položiti, i naučili smo mnogo, kazala nam je gđa Pašara Mitić, prema kojoj je način na koji se polaže sada prilično pojednostavljen, a sam se posao ne shvaća dovoljno ozbiljno. Nije dovoljno znati strani jezik. Turistički vodič mora znati povijest, zemljopis, kulturu, politiku, treba pratiti zbivanja u svijetu, naglašava predsjednica Udruge turističkih vodiča Šibenika.
- Vodič ne može, primjerice, voditi grupu Japanaca, a da ne zna da je jučer u Japanu bio potres. Mnoge ne zanima ništa osim dobiti, a isto tako se ulaguju stranim turistima, među kojima neki ne vole Hrvatsku i izruguju se negativnostima, a vodič im podilazi samo zato što misli da će na taj način dobiti veću napojnicu, ističe naša sugovornica, koja smatra kako bi prijedlog nove edukacije trebalo prihvatiti, s obzirom na to da je stigao iz redova struke.

O tome kako je bilo teško steći certifikat za turističko vođenje prije 20-ak godina govorio nam je i Nenad Marčina, predsjednik zadarske Udruge vodiča Donat, koji je u to vrijeme postao turističkim vodičem za područje cijele dalmatinske regije. Na Filozofskom fakultetu u Zadru završio je studij turizma, smjer Turistička kultura, te je na istoj visokoškolskoj ustanovi položio i ispite za zvanje turističkog vodiča. - Da su ispiti bili doista zahtjevni na zadarskom fakultetu pokazuje i sam podatak prema kojem je svaki osmi upisani kandidat uspio apsolvirati sve kolegije i na kraju dobiti potrebnu svjedodžbu. Izobrazba traje dugo, najmanje šest mjeseci. Uz strane jezike, povijest, zemljopis, povijest i umjetnost, turističku kulturu, animaciju, arheologiju, polažu se i kolegiji poput komunikologije, psihologije, pedagogije i sociologije. Posao turističkog vodiča obožavam, ali smatram da bi to trebale raditi samo osobe koje imaju ponos, vole Lijepu Našu i cijene naše običaje i tradicije. Turistički vodiči, ti mali veleposlanici, svakodnevno su na ispitu, svakim danom posao je sve zahtjevniji, drži Marčina, jer su gosti sve informiraniji, zahvaljujući internetu i sve brojnijim izdanjima turističkih vodiča. A osim što moraju biti dobro potkovani u mnogim različitim područjima, vodiči moraju biti uvijek vedri i dobro raspoloženi, naglasio je Marčina.

NELOJALNA KONKURENCIJA 

Stanje na terenu dosita je nezavidno. U Zagrebu, primjerice, turistički vodiči još nailaze na boljku starijeg datuma: nelojalnu konkurenciju. Vođenja na crno i needuciranih osoba koje to obavljaju na neprofesionalni način, najčešće pratitelji ili čak vozači grupe, u glavnom gradu Hrvatske ne nedostaje, potvrdit će nam gđa Hadžić. Stanje u Puli nije alarmantno, kaže Paoletić, ali moglo bi postati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Kako im se ne bi (sve više) događalo da im posao ‘’preotmu’’ gostujući vodiči iz EU-a, i to ‘’legalno’’, pulski vodiči sastali su se s kolegama iz regije Veneto, koji su im pojasnili kako su se oni osobno zaštitili. Stoga je u tijeku, pod vodstvom krovne udruge vodiča Hrvatske, popisivanje tzv. zaštićenih područja u Hrvatskoj, gdje će turistički voditi samo lokalni vodiči.

Turističkim vođenjem bave se studenti, ali i umirovljenici. I jedni i drugi pune na taj način proračun, a rade najčešće na poziv agencija: prvi su najviše angažirani tijekom ljetnih mjeseci, a stariji, s dugogodišnjim iskustvom, stupaju na scenu u predsezoni i posezoni. Tijekom turističke sezone dogodi se da pozivi stižu iz hotela, i to uglavnom za individualne goste koji žele razgledati znamenitosti nekoga grada. U Zagrebu kažu kako je suradnja s hotelijerima zadovoljavajuća. Pulski vodiči dobivaju poziv iz hotela, na zahtjev individualnih gostiju, no upravo za te posjetitelje u pulskom Društvu turističkih vodiča razmišljaju o uvođenju posebne ponude.

- Planiramo već za ovo ljeto organizirati vođenja po Puli za individualne goste. Zasad se javljamo na poziv agencija i odradimo posao koji se od nas traži. Želja nam je individualnim gostima staviti na raspolaganje jednog vodiča na kojeg će se moći svakodnevno računati za razgledavanje grada, kaže Paoletić, prema kojem individualni gosti mogu sada posjetom službenih web stranica pulskoga društva s popisom pulskih vodiča izabrati i pozvati vodiča koji im po jeziku i opisu poslova najviše odgovara. To za njih često čine recepcije hotela u kojima su ti gosti smješteni, dok nekog drugog oblika suradnje s hotelijerima ovo društvo nema.
-  U svakom hotelu su predstavnici turističkih agencija i postoji ponuda izleta. I to je dobro organizirano. Ima stranih autobusera koji dođu u hotel bez  konkretnog plana i traže usluge izleta ili vođenja, objašnjava gđa Pašara Mitić, prema kojoj usluge šibenskih vodiča ipak najčešće traže agencije, i domaće i inozemne, iako se u ovom dijelu Hrvatske, rečeno nam je, rijetko dogodi da hrvatske agencije angažiraju stručnog vodiča za vođenje učeničkih grupa, vjerojatno zbog cijene izleta.

Na spomenutim primjerima vidljivo je koliko se radi na promociji same struke, među ostalim i radi povećanja konkurentnosti: na lokalnoj razini, primjerice u Puli, to je uključivanje u turističku ponudu na nove načine i kroz suradnju s gradskom upravom, pa i sa školama; na nacionalnoj razini naglasak je na temeljitijem obrazovanju. Pred turističkim vodičima još je mnogo izazova. Sigurni smo da ova struka pred njima neće pokleknuti već će oni pridonijeti i  poslu i osobama koje se njime bave, čime će i turistička ponuda naše zemlje  biti kvalitetnija.