Kriza na Bliskom istoku mijenja turističke tokove, a Mediteran dolazi sve više u fokus
24. ožujka 2026. | Događaji
Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku već se prelijevaju na globalni turizam, a prvi učinci vide se kroz pad potrošnje i promjene u ponašanju putnika.
Prema procjenama Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC), svaki dan sukoba s Iranom znači oko 550 milijuna eura manje turističke potrošnje u regiji. Dio tih putovanja sada se preusmjerava prema sigurnijim destinacijama, a Europa, posebno Mediteran, najviše dolazi u fokus.
Bliski istok čini oko 5 posto globalnih međunarodnih dolazaka i čak 14 posto tranzitnog prometa, pa poremećaji u toj regiji imaju šire posljedice. Analitičari očekuju preusmjeravanje potražnje prema zapadnom Mediteranu, ali i jačanje pojedinih „novijih” destinacija poput Albanije i Crne Gore.
Situacija se već reflektira i na Tursku, gdje su posebice u Anatoliji zabilježena otkazivanja i oprez među gostima, osobito u regijama bližima kriznim područjima. Iako glavne destinacije ostaju sigurne, slabije rezervacije i skuplji prijevoz utječu na ukupnu potražnju, što dodatno otvara prostor konkurentskim destinacijama.
Tko može profitirati
U ovakvim okolnostima dio gostiju ne odustaje od putovanja, nego mijenja destinaciju. Najveći dio tog „prelijevanja” očekuje se unutar Europe, prema destinacijama koje kombiniraju sigurnost, dostupnost i prepoznatljiv proizvod.
Tu se otvara prostor za klasične mediteranske destinacije poput Španjolske i Italije, ali i za jugoistočni Mediteran i Jadran. Hrvatska u tom kontekstu ima stabilnu poziciju, posebno kod europskih gostiju koji u nesigurnim okolnostima biraju bliže i logistički jednostavnije opcije.
Ipak, najveći učinak neće nužno dolaziti izravno s Bliskog istoka, nego kroz promjenu ponašanja emitivnih tržišta poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva ili Francuske. Gosti koji su razmišljali o udaljenijim ili rizičnijim destinacijama mogli bi se okrenuti provjerenim opcijama na Mediteranu.
Više gostiju, ali i novi pritisci
Veća potražnja donosi i izazove. Europa se već suočava s pritiskom preopterećenosti destinacija, a dodatni priljev gostiju može pojačati probleme vezane uz infrastrukturu, cijene i upravljanje turizmom. S druge strane, ovakve situacije mogu imati i pozitivan efekt na sezonalnost. Putnici iz nekih tržišta putuju u drugačijim terminima, što može pridonijeti ravnomjernijoj raspodjeli potražnje izvan vrhunca sezone.
