Preporuka: Mali nepretenciozni povijesno-medicinski vodič Rijekom
18. veljače 2026. | Novosti
Kakve veze imaju medicina i turizam? U Rijeci – iznimno velike. Mali nepretenciozni povijesno-medicinski vodič Rijekom, predstavljen krajem prošle godine povodom 70. obljetnice Medicinskog fakulteta, donosi priču o gradu kroz trinaest lokacija koje oblikuju njegovu medicinsku i urbanističku povijest.
Autori prof. dr. sc. Amir Muzur, doc. dr. sc. Robert Doričić i dr. sc. Toni Buterin stvorili su pristupačan, nenametljiv i bogato dokumentiran vodič koji otkriva slojeve Rijeke kakvi se rijetko nalaze u turističkim publikacijama.
Vodič započinje na Svilnom, pričom o Jadran-galenskom laboratoriju, jednom od simbola riječkih inovacija, a zatim se nastavlja preko nekadašnje prve bolnice na Sušaku, razvijene iz preuređenog ljetnikovca na Krimeji.
Uključen je i Trsat s marijanskim svetištem, gdje brojni zavjetni darovi svjedoče o povijesnim iskustvima bolesti, oporavka i nade. Slijede lokaliteti u podnožju Trsatskih stuba, poput kuće trgovca Šimuna Adamića, nekoć privremene bolnice za „škrljevsku bolest“, te niz mjesta u Starom gradu, od prve poznate riječke bolnice nasuprot Kosog tornja do nekadašnje Gradske bolnice u Palači municipija, gdje je krajem 18. stoljeća otvorena i primaljska škola, vjerojatno prva takva u Hrvatskoj.
Na kompleks bivše tvornice voska, kamo je bolnica kasnije preseljena, vezana je i jedna od najupečatljivijih epizoda vodiča: prozor s kružnom pločom iz 1858. godine kroz koji su majke, pod okriljem noći, ostavljale neželjenu novorođenčad.
Autori ga opisuju kao mjesto gdje se „sramota pretvarala u nadu“ – jedan od onih detalja koji medicinsku povijest Rijeke približava ljudskoj, emotivnoj dimenziji grada. U blizini je i nekadašnja Kuća općinske skrbi, otvorena 1942., danas Fakultet zdravstvenih studija.
Vodič potom obuhvaća prostor današnjeg KBC-a, nekoć Vojno-pomorske akademije i mjesta gdje je još dvadesetih godina 18. stoljeća djelovao lazaret Sv. Karla, a 1896. snimljen prvi rendgenski snimak u Hrvatskoj.
Završna točka je Medicinski fakultet, smješten u reprezentativnoj zgradi izvorno izgrađenoj kao ubožnica, prema projektu „Zrak i svjetlo“, podignutoj zahvaljujući donaciji braće Branchetta, što je jedan od najljepših primjera građanske solidarnosti u riječkoj povijesti.
Uz opis lokaliteta, knjiga donosi i esej „Medicina i politika na riječkom primjeru“ te portrete trinaestorice velikih Riječana iz povijesti medicine i farmacije. Ističe se da je Antonio Grossich dvadesetih godina prošlog stoljeća bio predložen za Nobelovu nagradu te da je Riječanin Giovanni Dalma osnovao Medicinski fakultet u Argentini.
Vodič tako postaje više od knjige – nova perspektiva na grad koji je svoj identitet gradio na znanju, inovacijama i humanosti, drugim riječima, publikacija koju bismo rado vidjeli u svakom TIC-u, kvalitetnom hotelu ili kući za odmor.
