Prihodi od turizma rastu usporeno
21. kolovoza 2024. | Novosti
O uspješnosti sezone mnogo će reći i ostvareni prihodi od turizma, a analitičari središnje banke u ovom trenutku procjenjuju da će oni nastaviti rasti, premda ne dinamikom koja je viđena proteklih godina, piše Jutarnji list.
Prema posljednjoj službenoj projekciji Hrvatske narodne banke iz lipnja ove godine, na razini cijele 2024. prihodi od turističke potrošnje stranih turista mogli bi porasti za četiri posto ili 600 milijuna eura te doseći 15,2 milijarde eura.
U sljedeće dvije godine, u 2025. i 2026., procjenjuju da bi stopa rasta mogla ubrzati na 4,5 posto ako se u obzir uzme projicirani oporavak rasta gospodarstva na glavnim emitivnim tržištima. To podrazumijeva da bi prihodi nagodinu rasli za 680 milijuna eura, na 15,9 milijardi, a godinu potom za 710 milijuna, na 16,6 milijardi eura.
S otvaranjem ekonomija i početkom putovanja nakon koronakrize turistički prihodi su eksplodirali, s dvoznamenkastim stopama rasta. Lani su povećani 11,3 posto ili za 1,49 milijardi eura, na 14,6 milijardi eura. Godinu ranije, pak, ostvaren je rekordni skok od 24 posto ili za 2,5 milijardi eura u odnosu na pretkriznu 2019. godinu.
“Radi se o očekivanom usporavanju rasta koji je u znatnoj mjeri posljedica baznog efekta, odnosno izrazito snažnog rasta proteklih godina”, ističu u HNB-u. U prvom tromjesečju ove godine, objašnjavaju, prihodi od turističke potrošnje nerezidenata porasli su za čak 24,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali dostupni visokofrekventni podaci upućuju da bi rast u drugom tromjesečju trebao primjetno usporiti.
Rast prihoda tijekom predsezone i posezone
S obzirom na svoj mali udjel, izrazito dobri podaci s početka godina ne mogu presudno utjecati na rezultat u cijeloj godini. Ipak, u HNB-u vjeruju da bi se mogao ponoviti donekle sličan obrazac iz prethodne godine, kada je rast prihoda bio primjetno izraženiji tijekom predsezone i posezone negoli tijekom vrhunca u ljetnim mjesecima.
Svoje projekcije prihoda od turističke potrošnje stranih turista temelje na rezultatima makroekonomskog modela, a proizlaze iz analiza cijelog niza visokofrekventnih podataka, od fizičkih pokazatelja o broju noćenja i dolazaka gostiju ili prometa na autocestama te financijskih pokazatelja poput podataka iz sustava fiskalizacije, podataka o platnim uslugama ili podataka internetskih platformi za posredovanje u uslugama smještaja.
U protekle dvije godine središnja banka je predviđala da će prihodi rasti po stopi od oko deset posto. Točnost projekcija varira s obzirom na promatrani horizont, odnosno o preostalom vremenu do kraja godine.
Lani su na temelju visokofrekventnih podataka do travnja, očekivanja bila da će rast prihoda od turističke potrošnje nerezidenata u cijeloj prošloj godini iznositi 13,4 posto, a ostvarenje je u konačnici iznosilo 11,3 posto. No izrada projekcije u protekloj godini, naglašavaju, bila je izrazito izazovna zbog primjetnog porasta cijena u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva.
Srpanj bilježi dobre rezultate
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju potrošačkih cijena u srpnju pokazuju da je najveći rast i doprinos godišnjoj stopi inflacije od 2,2 posto donijela skupina restorani i hoteli.
Kako objašnjavaju analitičari RBA, restorani i hoteli su već u prošloj godini dosegnuli gotovo 90 posto prosjeka cijena u europodručju pa ovogodišnja snažnija dinamika rasta implicira daljnju konvergenciju prema najrazvijenijim državama i najvećim konkurentima unutar EU.
S minimalnim padom noćenja turista od 0,6 posto, glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević ocjenjuje da srpanj nikako nije razočarao. Smatra da su podaci u skladu s očekivanjima te dodaje da bi fokus na privlačenje turista trebao svakako biti barem pred i post sezona, ali i razvoj cjelogodišnjeg turizma u skladu s mogućnostima i kapacitetima lokalnih zajednica. Uz to, ističe kako će kvaliteta neminovno morati opravdati cijenu.
