Barcelona i dalje u potrazi za ravnotežom: Turizam na rubu izdržljivosti
26. ožujka 2025. | Novosti
Masovni prosvjedi, transparenti s porukama “Turisti, idite kući!” pa čak i simbolični napadi vodenim pištoljima na terasama kafića, jasno su ukazali na frustraciju građana zbog pritiska koji donosi sve veći broj posjetitelja.
Turizam čini oko 14 posto ekonomije grada i osigurava posao za 150.000 ljudi, no istovremeno opterećuje infrastrukturu i smanjuje kvalitetu života lokalnog stanovništva. Grad se nalazi u delikatnoj poziciji: pokušava sačuvati gospodarske koristi od turizma, ali uz istovremenu zaštitu javnog prostora i dostupnosti stanovanja.
Od Olimpijskih igara do masovnog turizma
Sve do 1990-ih Barcelona je bila grad s relativno kontroliranim brojem turista. No nakon Ljetnih olimpijskih igara 1992. godine započinje ubrzana transformacija – razvija se prometna i turistička infrastruktura, proširuje se zračna luka, uklanjaju se željezničke pruge koje su dijelile grad od mora, a bivša industrijska zona uz obalu pretvara se u kilometarske gradske plaže. Grad se sve više otvara prema moru i postaje privlačna urbana destinacija.
Do 2004. godine Barcelona je godišnje bilježila 4,5 milijuna turista. Uslijedilo je daljnje širenje – zračna luka dobiva treću pistu i novi terminal, Ryanair 2010. uvodi niskotarifne letove, a grad gradi nove terminale za prihvat brodova na kružnim putovanjima. Do 2019. broj posjetitelja raste na više od 16 milijuna.
Rast su dodatno potaknuli dolasci kruzera – među turistima koji u Barceloni ostaju samo na jedan dan, njih 1,6 milijuna dolazi upravo s brodova u tranzitu. Većina ih provede nekoliko sati u gradskom središtu prije nego se vrate na brod i nastave put prema sljedećoj destinaciji, no i tako kratak posjet stvara pritisak na javne prostore i prometnice.
Infrastruktura pod pritiskom
Posebno je pogođena četvrt oko bazilike Sagrada Familia, gdje živi oko 50 tisuća stanovnika, a u ljetnim mjesecima dolazi još toliko turista. Gužve se stvaraju na najpopularnijim mjestima, dok gradske vlasti pokušavaju pronaći modele upravljanja posjetima. Među njima su i pametna rješenja poput senzora za praćenje kretanja posjetitelja putem mobilnih uređaja, koji pomažu u analizi prometa i identificiranju prenapregnutih zona.
Istovremeno, neke gradske mjere izazivaju kontroverze – primjerice, uklanjanje klupa i zelenih površina oko Sagrade Familije, navodno radi “stvaranja više prostora za posjetitelje”. Sličan potez zabilježen je i kod Parka Güell, gdje su autobusne i taksi stanice premještene dalje od glavnog ulaza.
Otvorenje novog terminala za kruzere početkom godine signalizira da interes turista za Barcelonu ne jenjava, unatoč pritisku i prosvjedima. Godišnje u luku pristaje oko 800 kruzera, a planirano je smanjenje broja terminala s postojećih sedam na pet do 2029. godine. No novi terminali već imaju koncesije na tri desetljeća, pa će stvarni učinak tih planova biti vidljiv tek dugoročno.
Poskupljenja i pristojbe kao alat upravljanja
Kako bi ograničila broj posjetitelja na najpopularnijim lokacijama, Barcelona već godinama koristi model online kupnje ulaznica. Sagrada Familia i Park Güell prihvatili su takav sustav, a ove godine cijena ulaznice za Park Güell porasla je s 10 na 18 eura. Osim kontrole pristupa, cilj je i povećanje prihoda koji se mogu usmjeriti u održiv razvoj turizma.
Katalonska regionalna vlada predložila je i dvostruko povećanje turističke pristojbe, koja bi iznosila 15 eura po noćenju. Prema prijedlogu, najmanje četvrtina tog prihoda koristila bi se za mjere ublažavanja stambene krize, osobito zbog problema kratkoročnog najma. U posljednjem desetljeću cijene najma porasle su za 68 posto, što se velikim dijelom pripisuje preusmjeravanju stanova iz dugoročnog u turistički najam.
Barcelona i dalje ostaje jedna od najatraktivnijih destinacija u Europi, ali primjer njezine borbe s overtourismom postao je i upozorenje. U fokusu je pitanje: koliko je posjetitelja previše – i može li se turizam razvijati bez da pritom ugrožava grad u kojem se događa?
